Naslovna » Poslovi » Uređenje vodotoka i zaštita od štetnog dejstva voda

Uređenje vodotoka i zaštita od štetnog dejstva voda

U skladu sa odredbama Zakona o vodama, upravljanje vodama koje čini skup mera i aktivnosti usmerenih na održavanje i unapređenje vodnog režima, u nadležnosti je Republike Srbije, a ostvaruje se preko:

- Ministarstva poljoprivrede i zaštite životne sredine u okviru koga je za sektor voda nadležna Republička direkcija za vode,

- Pokrajinskog sekretarijata za poljoprivredu, vodoprivredu i šumarstvo AP Vojvodina,

- organa jedinica lokalne samouprave,

- javnih vodoprivrednih preduzeća i to: na području AP Vojvodina – JVP "Vode Vojvodine" i na preostalom delu Republike Srbije – JVP "Srbijavode".

Javno vodoprivredno preduzeće, osnovano za obavljanje vodne delatnosti na određenoj teritoriji, upravlja vodnim objektima za uređenje vodotoka i za zaštitu od poplava na vodama I reda (uključujući i brane sa akumulacijama i retenzije), vodnim objektima za zaštitu od erozije i bujica na slivovima akumulacija i vodnim objektima za odvodnjavanje koji su u javnoj svojini, i brine se o njihovom namenskom korišćenju, održavanju i čuvanju.

Vodnim objektima za uređenje vodotoka i zaštitu od poplava na vodama II reda i ostalim vodnim objektima za zaštitu od erozije i bujica koji su u javnoj svojini, upravlja i brine o njihovom namenskom korišćenju, održavanju i čuvanju, jedinica lokalne samouprave na čijoj se teritoriji objekti nalaze.

Vode I reda date su u Odluci o utvrđivanju popisa voda I reda. Sve ostale površinske vode smatraju se vodama II reda.

Uređenje vodotoka i zaštita od štetnog dejstva voda je jedna od tri vodne delatnosti i delatnost je od opšteg interesa. Uređenje vodotoka obuhvata izgradnju i održavanje vodnih objekata za uređenje vodotoka (regulacioni objekti) i izvođenje radova na održavanju stabilnosti obala i korita vodotoka i održavanju njegove propusne moći za vodu, led i nanos. Zaštita od štetnog dejstva voda obuhvata mere i radove za zaštitu od poplava od spoljnih i unutrašnjih voda i od leda, za zaštitu od erozije i bujica i radove na otklanjanju štetnih posledica poplava na vodnim objektima i koritu za veliku vodu.

Upravljanje rizicima od štetnog dejstva voda obuhvata izradu preliminarne procene rizika od poplava, izradu i sprovođenje planova upravljanja rizicima od poplava, opšteg i operativnih planova za odbranu od poplava, sprovođenje redovne i vanredne odbrane od poplava i zaštitu od erozije i bujica.

  • Preliminarna procena rizika od poplava
  • Planovi upravljanja rizicima od poplava
  • Opšti plan za odbranu od poplava
  • Operativni planovi za odbranu od poplava
  • Sprovođenje redovne i vanredne odbrane od poplava
  • Zaštita od erozije i bujica

Preliminarna procena rizika od poplava

Preliminarnu procenu rizika od poplava za teritoriju Republike Srbije je izradilo Ministarstvo, Republička direkcija za vode, u skladu sa Zakonom o vodama, Pravilnikom o utvrđivanju metodologije za izradu preliminarne procene rizika od poplava kao i Evropskom direktivom o proceni i upravljanju rizicima od poplava, 2007/60/EC.

2019. godina

Preliminarna procena rizika od poplava za teritoriju Republike Srbije 2019.

U Preliminarnoj proceni rizika od poplava (PPRP 2019) izvršena je analiza poplava koje su se javile u periodu od 2012. do 2019. godine, preispitivanje mogućih štetnih posledica budućih poplava i značajnih poplavnih područja.

PPRP 2019 sadrži podatke iz prve PPRP, koji su preispitani, ažurirani, izmenjeni i dopunjeni u skladu sa saznanjima i podacima prikupljenim nakon prve PPRP.

U skladu sa Pravilnikom, urađena je preliminarna procena rizika od poplava sagledavanjem situacije po slivovima površine veće od 500 km2, uzimajući u obzir fizičke karakteristike sliva, položaj i hidrološke karakteristike vodotoka, način korišćenja zemljišta na slivu, položaj naseljenih mesta i objekata privrednih aktivnosti, položaj saobraćajne infrastrukture, položaj zaštitnih vodnih objekata, podatke o poplavama koje su se dogodile u prošlosti, mogućnost pojave poplava u budućnosti i njihove moguće štetne posledice, raspoložive informacije o planovima dugoročnog razvoja, izvedene i moguće radove za smanjenje rizika od poplava i određena su značajna poplavna područja na podslivovima gde su zabeležene poplave u prošlosti i/ili je procenjeno da su moguće značajne poplave u budućnosti

U prvoj PPRP je određeno 99 značajno poplavnih područja (ZPP) koja su ugrožena poplavama u slučaju izlivanja vode iz korita vodotoka.

Prilikom preispitivanja je konstatovano da je potrebno ažuriranje spiska ZPP.

Na osnovu značajnih poplava u periodu 2012-2019. izmenjena su ZPP duž Bjelice i Likodre.

Dodata su nova ZPP duž Mlave i Tisnice, Busura, Peštana i Obnice.

Na osnovu procene mogućih štetnih posledica budućih poplava izmenjena su ili dodata nova ZPP duž: Tamiša, Crnice, Skrapeža, Moravice (Aleksinac), i Crnog Timoka.

Značajnom poplavnom području duž Mlave od ušća do Petrovca je promenjen naziv tako da je sada uzvodna granica kod Leskovca.

Značajnom poplavnom području duž Jaseničke reke naziv je promenjen tako da je sada uzvodna granica na ušću Dupljanske reke, što prostorno odgovara ranijoj granici kod Miloševa.

Značajna poplavna područja duž Raške i Jošanice kroz Novi Pazar su grupisana u jedno ZPP, kao i Vršački kanal i Markovački potok.

Plazović ima regulisano korito te je u prvoj PPRP određen kao ZPP. Kako u ranijem periodu nisu zabeležene velike vode na ovom vodotoku i ne procenjuje se da su moguće značajne poplave, odlučeno je da se njegovo poplavno područje ne smatra značajnim.

Preliminarnom procenom rizika od poplava 2019. godine određeno je ukupno 101 značajno poplavno područje (karta i tabelarni prikaz), uključujući i ona identifikovana u prvoj PPRP.

2012. godina

Preliminarna procena rizika od poplava je obuhvatila analizu raspoloživih podataka o karakteristikama i štetnim posledicama poplava iz prošlosti, kao i procenu mogućih štetnih posledica poplava koje se mogu javiti u budućnosti, uz korišćenje podataka o topografiji, hidrografiji, načinu korišćenja zemljišta, naseljenim mestima, granicama vodnih područja, melioracionih područja i slivova, administrativnim granicama.

Podaci o velikim vodama i poplavama iz prošlosti prikupljeni su od svih nadležnih subjekata koji učestvuju u zaštiti od poplava - Republičkog hidrometeorološkog zavoda, Republičke direkcije za vode, javnih vodoprivrednih preduzeća, vodoprivrednih preduzeća i nadležnih organa opština. U periodu 1965-2011. godine identifikovano je preko 70 značajnih poplava usled izlivanja iz korita manjih vodotokova, uglavnom na deonicama duž kojih ne postoje izgrađeni sistemi zaštite od poplava, ali i na zaštićenim delovima usled prelivanja ili rušenja zaštitnih objekata.

Štetne posledice mogućih budućih poplava su očekivane na ugroženim nezaštićenim područjima, ali su još značajnije štete od budućih poplava moguće duž svih zaštićenih područja u slučaju otkaza postojećeg zaštitnog sistema. Rizik od otkaza u najvećoj meri zavisi od stepena održavanja funkcionalne sigurnosti zaštitnih objekata.

Cilj i rezultat izrade preliminarne procene rizika od poplava, koja predstavlja prvi korak u izradi planova upravljanja rizicima od poplava, je određivanje značajnih poplavnih područja kao područja na kojima postoji ili bi se mogao pojaviti značajan rizik od poplava sa štetnim posledicama po zdravlje ljudi, životnu sredinu, privredne aktivnosti i kulturno nasleđe. Prema izvršenoj preliminarnoj proceni rizika od poplava na osnovu navedenih podloga, određena su značajna poplavna područja za Republiku Srbiju prikazana na karti i u tabeli – Značajna poplavna područja za teritoriju Republike Srbije.

Preispitivanje i po potrebi noveliranje preliminarne procene rizika od poplava vrši Ministarstvo po isteku 6 godina od njene izrade.

KARTE UGROŽENOSTI OD POPLAVA I KARTE RIZIKA OD POPLAVA

U skladu sa Zakonom o vodama („Službeni glasnik RS“ broj 30/10, 93/12, 101/16, 95/18 i 95/18-i dr.) upravljanje rizicima od štetnog dejtva voda obuhvata izradu preliminarne procene rizika od poplava, izradu karata ugroženosti od poplava i karata rizika od poplava kao i izradu i sprovođenje planova upravljanja rizicima od poplava.

Karte ugroženosti i karte rizika od poplava izrađuje javno vodoprivredno preduzeće za teritoriju svoje nadležnosti za period od šest godina, nakon čega se vrši preispitivanje i ažuriranje karata.

Karte se izrađuju za značajna poplavna područja utvrđena Preliminarnom procenom rizika od poplava.

U cilju upoznavanja javnosti, karte su javne i mogu se videti n na internet portalima Reubličke direkcije za vode i javnih vodoprivrednih preduzeća „Srbijavode“ i „Vode Vojvodine“.

Karte ugroženosti od poplava prikazuju podatke o granici dosezanja poplave za različite povratne periode kao i klase dubina vode.

Na kartama rizika od poplava su prikazane moguće štetne posledice na zdravlje ljudi, životnu sredinu, kulturno nasleđe i privredne aktivnosti.

Karte su rađene u različitim vremenskim periodima i predstvljaju rezultat tri projekta opisanih u nastavku. Projekti su rađeni u različitim vremenskim periodima, sa različitim kvalitetom podataka i podloga.

Karte ugroženosti i karte rizika od poplava su izrađene za potrebe izrade plana upravljanja rizicima od poplava i nisu predviđene za korišćenje u druge svrhe.

KRATAK OPIS PROJEKATA:

Danube FloodRisk Project

Zadatak DanubeFloodRisk projekta je bio izrada karata ugroženosti i karata rizika od poplava za reku Dunav, u kome su učstvovale zemlje članice Međunarodne komisije za zaštitu reke Dunav (International Commission for the Protection of the Danube River / ICPDR). Izrađeni su Atlasi u razmeri 1:100 000. Karte su izrađene 2012. godine.

http://www.icpdr.org/main/activities-projects/danube-floodrisk-project

https://www.icpdr.org/main/sites/default/files/nodes/documents/dfrmp2015-map1_hfs.pdf

SoFPAS in Serbia (Study of Flood Prone Areas in Serbia - Phase 1)

Projekat SoFPAS 1 je obuhvatio izradu karata ugroženosti i karata rizika od poplava na:
• levoj i desnoj strani reke Dunav između beogradske opštine Zemun (km 1175) i uzvodnog kraja klisure Gvozdene kapije (km 1040), uključujući i delove grada Beograda duž Dunava, odnosno opština Zemun, Novi Beograd, Stari Grad, Palilula i Grocka
• područja na većim rekama u slivu Velike Morave.

Projekat izrade karata ugroženosti i karata rizika od poplava u trajanju od 15. marta 2010. godine do 14. marta 2012. godine je realizovan uz podršku EU Programa za Republiku Srbiju, IPA 2007.

Projekat IPA 2014-2020 Flood recovery Serbia

U okviru realizacije Programa predpristupne pomoći IPA 2014, Specijalna mera za obnovu nakon poplava i upravljanje rizikom od poplava – Srbija'' sredstvima donacije u skladu sa Sporazumom o implementaciji donacije EU u vezi Nacionalnog programa za upravljanje rizikom od elementarnih nepogoda Republike Srbije, zaključenog između Kancelarije za upravljanje javnim ulaganjima u ime Vlade Republike Srbije i Svetske banke – Međunarodne banke za obnovu i razvoj /Međunarodno udruženje za razvoj), u komponenti 2. je predviđena izrada karata ugroženosti i karata rizika od poplava.

Implementaciju projekta je vršila kancelarija Svetske banke u Beogradu, a koordinaciju Kancelarija za upravljanje javnim ulaganjima. Ministarstvo poljoprivrede, šumartva i vodoprivrede - Republička direkcija za vode i Javna vodoprivredna preduzeća su krajnji korisnici rezultata komponente projekta izrade karata ugroženosti i karata rizika od poplava.

Ovim projektom je obuhvaćena izrada karata ugroženostii karata rizika od poplava za preostala značajna poplavna područja u Srbiji. (74 značajno poplavna područja).

UPUTSTVO:

U tabeli, su navedeni nazivi značajno poplavnih područja definisani u Preliminarnoj proceni rizika od poplava za teritoriju Republike Srbije (2019).

Za navedena značajna poplavna područja su dati linkovi za preuzimanje karte ugroženosti i karte rizika od poplava.

NAPOMENA: Crvena polja označavaju da su karte trenutno u izradi.

https://www.srbijavode.rs/karte-ugrozenosti-i-karte-rizika-od-poplava.html

Planovi upravljanja rizicima od poplava

Planom upravljanja rizicima od poplava obezbeđuje se upravljanje rizicima smanjivanjem mogućih štetnih posledica poplava na zdravlje ljudi, životnu sredinu, kulturno nasleđe i privredne aktivnosti. Plan koji se donosi za teritoriju Republike Srbije priprema Ministarstvo, a planove za vodna područja pripremaju nadležna javna vodoprivredna preduzeća. Rok za donošenje planova je 2017. godina, a preispitivanje i noveliranje vrši se po isteku 6 godina od njihovog donošenja.

Plan upravljanja rizicima od poplava izrađuje se na osnovu karata ugroženosti i karata rizika od poplava i sadrži: ciljeve upravljanja rizicima od poplava i mere za njihovo postizanje, prioritete i način sprovođenja plana, nadležna pravna lica i sredstva potrebna za sprovođenje plana, način usklađivanja sa planom upravljanja vodama i uključenje javnosti.

Karte ugroženosti i karte rizika od poplava izrađuju se za značajna poplavna područja određena preliminarnom procenom rizika od poplava, u skladu sa Pravilnikom o utvrđivanju metodologije za izradu karte ugroženosti i karte rizika od poplava kao i Evropskom direktivom o proceni i upravljanju rizicima od poplava, 2007/60/EC.

Karte ugroženosti od poplava sadrže podatke o granicama poplavnog područja za poplave različitog povratnog perioda i o dubini ili nivou vode. Karte rizika od poplava sadrže podatke o mogućim štetnim posledicama poplava na zdravlje ljudi, životnu sredinu, kulturno nasleđe i privredne aktivnosti. Karte izrađuje nadležno javno vodoprivredno preduzeće, a preispitivanje i po potrebi noveliranje vrši se po isteku 6 godina od njihove izrade.

2020. godina

Obaveštenje za javnost o početku izrade Nacrta plana upravljanja rizicima od poplava za period 2021-2027. godine

Opšti plan za odbranu od poplava

Uredba o utvrđivanju Opšteg plana za odbranu od poplava sadrži mere koje se moraju preduzeti preventivno i u periodu nailaska velikih voda (spoljašnjih i unutrašnjih) i nagomilavanja leda na vodotoku, način institucionalnog organizovanja odbrane od poplava, dužnosti, odgovornosti i ovlašćenja rukovodilaca odbrane, institucija i drugih lica nadležnih za odbranu od poplava, način osmatranja i evidentiranja hidroloških i drugih podataka, prognoza pojava, obaveštavanja i drugi podaci utvrđeni su opštim planom.

Operativni planovi za odbranu od poplava

Operativni plan za odbranu od poplava za teritoriju Republike Srbije koji pripremaju javna vodoprivredna preduzeća u skladu sa opštim planom i donosi Ministarstvo do kraja tekuće godine za narednu godinu, za vode I reda sadrži: vodne jedinice, sektore i deonice vodotoka, pravno lice nadležno za organizovanje i sprovođenje odbrane od poplava, imena rukovidilaca odbrane od poplava i drugih odgovornih lica, zaštitne vodne objekte na kojima se sprovodi odbrana od poplava, štićena poplavna područja i kriterijume za proglašavanje redovne/vanredne odbrane od poplava od spoljnih voda i nagomilavanja leda, pregled hidroloških i meteoroloških stanica i punktova za osmatranje lednih pojava; za unutrašnje vode: vodne jedinice, hidromelioracione sisteme na kojima se sprovodi odbrana od poplava, pravno lice nadležno za organizovanje i sprovođenje odbrane od poplava, imena rukovidilaca odbrane od poplava i drugih odgovornih lica i kriterijume i uslove za proglašavanje redovne/vanredne odbrane od poplava od unutrašnjih voda.

U Operativnom planu za odbranu od poplava za 2020. godinu je ukupno oko 3.600 km nasipa i drugih zaštitnih objekata, 53 brane sa akumulacijama, 413 hidromelioracionih sistema u javnoj svojini sa preko 25.000 km kanalske mreže i brojnim crpnim stanicama.

Operativne planove za vode II reda donosi nadležni organ jedinice lokalne samouprave, u skladu sa opštim planom i operativnim planom za vode I reda uz pribavljeno mišljenje javnog vodoprivrednog preduzeća, takođe za period od jedne godine.

Operativni plan je u obavezi da donese i pravno lice čija je imovina ugrožena poplavama.

Opšti plan i operativni planovi za odbranu od poplava se dostavljaju organu državne uprave nadležnom za vanredne situacije.

Sprovođenje redovne i vanredne odbrane od poplava od spoljnih i unutrašnjih voda i od nagomilavanja leda

Odbrana od poplava obuhvata odbranu od velikih voda (spoljnih i unutrašnjih) i od nagomilavanja leda i može biti redovna i vanredna. Odbranu od poplava organizuje i sprovodi javno vodoprivredno preduzeće na vodama I reda i na sistemima za odvodnjavanje u javnoj svojini, a na vodama II reda jedinica lokalne samouprave, u skladu sa opštim planom i operativnim planovima za odbranu od poplava (Šema organizovanja i rukovođenja odbranom od poplava).

Zaštita od erozije i bujica

Radi sprečavanja i otklaljanja štetnog dejstva erozije i bujica sprovode se preventivne mere (korišćenje poljoprivrednog, šumskog i drugog zemljišta u skladu sa zahtevima antierozionog uređenja zemljišta, zabrana radnji kojima se pospešuje erozija i stvaranje bujica i drugo), grade i održavaju vodni objekti za zaštitu od erozije i bujica i izvode zaštitni radovi (biološki i biotehnički).

Eroziono područje sa granicama i uslovima za njegovo korišćenje određuje Vlada, na predlog Ministarstva poljoprivrede i zaštite životne sredine, a na osnovu karte erozije za teritoriju Republike Srbije koju zajednički izrađuju nadležni organi ovog ministarstva – Direkcija za vode, Uprava za šume, Uprava za poljoprivredno zemljište i Sektor za zaštitu životne sredine.

Granice erozionog područja unose se u plan upravljanja vodama, plan upravljanja rizicima od poplava, program razvoja šumarstva, plan razvoja šumskog područja, poljoprivredne osnove i u prostorne i urbanističke planove.